skola
WikimediaCommons

Najnoviji rezultati istraživanja koje rangira obrazovne sustave svjetskih zemalja po kvaliteti učenja kritičkoga mišljenja pokazali su fantastične rezultate za Hrvatsku, koja je skočila za 20 mjesta i prestigla čak i Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatska je na tom istraživanju prošle godine zauzimala 136. od 140. zemalja, dok je ove godine skočila na 116. mjesto i iza sebe ostavila velike rivale poput Venezuele, Sj. Koreje i već spomenute Bosne i Hercegovine.

Sindikat Preporod je preuzeo zasluge za ove fantastične rezultate, budući da je iz istraživanja jasno vidljiv utjecaj velikog štrajka prosvjetnih djelatnika.

Profesor David Klooster je na temelju ovih istraživanja objavio znanstveni članak pod naslovom ‘Misterij kritičkoga promišljanja u Hrvatskoj?’, a ovo su neki od najzanimljivijih dijelova:

– Učenik počinje kritički misliti tek kad počne provjeravati, ocjenjivati i propitivati sve oko sebe, što hrvatski učenici nikada nisu radili. No, zbog ovog štrajka dogodila se jedna, takoreći anomalija, zbog koje su učenici odjednom postali kritični i počeli razmišljati o životu i postavljati pitanja poput:

  • Ako štrajk bude trajao tri mjeseca, jel to znači da ćemo na ljetne praznike ići u listopadu?
  • Ako budem učio za vrijeme štrajka hoću li onda morati štrajkati za vrijeme odmora?
  • Ako moja učiteljica kaže da se učitelje ponižava jer bolje plaće imaju čak i prodavačice u drogerijama, nije li ona na taj način upravo ponizila prodavačice u drogerijama?
  • Ako je Bog stvarao zemlju šest dana, je li dobio naknadu za prekovremene ili regres budući da moja učiteljica kaže da prema sindikalnom ugovoru nitko ne smije raditi više od pet dana u tjednu po 8 sati?
  • Ako se predstavnici sindikata bore za jednakost zašto nemaju jednake plaće kao profesori?
  • Ako djed Mraz radi samo jedan dan u godini, znači li to da onda i on ostatak godine štrajka?
  • Može li se štrajk spajati s neradnim danima i zašto nemamo štrajk početkom lipnja?

Zanimljivo je za dodati kako je Bosna i Hercegovina svoje 130. mjesto zadržala samo zato jer se kod njih to istraživanje uopće i ne provodi nego se određuje prema konvertibilnom tečaju u odnosu na zemlje potpisnice Daytonskog sporazuma.

Srbija je zadržala svoje tradicionalno visoko 64. mjesto, a Klooster to objašnjava činjenicom kako je to kulturološki uvijetovano, budući da oni djecu od malih nogu uče da postavljaju naizgled logična pitanja na koja ne postoje odgovori poput:

  • Ko nas bre zavadi?
  • A šta su oni nama radili?
  • Šta je nama ovo trebalo?
Možda ste propustili

Hrvat zadobio trostruku frakturu jezika nakon što je bez pripreme pokušao izgovoriti ‘Streichholzschächtelchen’

Novi i izuzetno opasan trend prisutan među srednjovječnim Hrvatima svakog dana uzima…

Sve više umirovljenika upisuje tečajeve stranih jezika kako bi mogli razgovarati sa svojim unucima

Rezultati najnovijeg istraživanja kojeg je objavio Državni zavod za statistiku pokazuju kako…

Srbija postala prva zemlja na svijetu po broju cijepljenih Hrvata

Nakon što je dugo vremena bila broj jedan u Europi po broju…

Stožer najavio pomicanje zabrane prodaje alkoholnih pića na 23:45 ako se ne smanji broj novozaraženih

Nacionalni stožer civilne zaštite za vikend je objavio nove mjere za borbu…

Velike promjene na tržištu rada: Certifikat iz njemačkog jezika postao vrjedniji od diplome FER-a

Najnovije istraživanje o trendovima na tržištu rada pokazalo je kako poslodavcima diploma…

Stožer: Od ponedjeljka se otvaraju ‘TERETANE TO GO’, građani će moći iznajmljivati sprave za vježbanje na ulici

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da se od ponedjeljka dozvoli…